Kritike
-
Muške igre i ženska bojna polja
Nastavi: Muške igre i ženska bojna poljaIpak, autorka ne pokušava da normalizuje ćutanje, niti se bavi napadima na žene zato što su ćutale (još jedan metod svaljivanja krivice na ženu!). Naprotiv, ona nam pokazuje koliko je bitno progovoriti. Pokazuje snagu solidarnosti i načine na koje su udružene žrtve uspevale da postignu više‚ što je jedna od… …
-
Kuća, ali ona na drvetu
Nastavi: Kuća, ali ona na drvetuSpisateljica sažetim stilom, čija se jednostavnost oseća više kao plod autorske intencije, nego neiskustva, na komičan način iznosi ne preterano smešne i zabavne istine o kapitalističkom društvu. Iako delo problematizuje skalu vrednosti savremenog društva, kraj romana donosi neku vrstu utopijske slike porodice koja se vraća na „prave vrednosti“. Ivana Đilas… …
-
Kratak roman o dugoj istoriji brisanja žena
Nastavi: Kratak roman o dugoj istoriji brisanja žena„Pustoš iza nacionalističkih projekata i nehumanost kapitalističkog sistema jeste dobro izabran okvir u koji je kritika mizoginije postavljena. Međutim, problem je u tome što su nacionalizam i kapitalizam ogoljeni isključivo na ravni refleksije junaka, pa ta kritika nema organsku vezu sa osnovnom naracijom. No, ideološka decidiranost ovu autorku nedvosmisleno izdvaja… …
-
Kako voleti u krizna vremena
Nastavi: Kako voleti u krizna vremenaRečima se stvaraju odnosi sa drugima, a još lakše ruše – daleko od toga, međutim, da su reči, barem one izgovorene, svemoćne. Naprotiv, likovi stalno upadaju u zamke pogrešno protumačenih i neizgovorenih reči, a naročito sama pripovedačica koja je toga, iako vrlo analitična, često svesna manje i od drugih likova… …
-
Mehanizam javnog progona – naivac dok se ne dokaže suprotno
Nastavi: Mehanizam javnog progona – naivac dok se ne dokaže suprotnoSama radnja romana nije preterano složena. Centar oko koga se razvija radnja jeste vrsta intrige – čitajući, pitamo se da li je profesor Vajner zaista falsifikator i da li će se pronaći nestala služavka, ujedno i autorka slika. Na kraju, ipak, ne otkrivamo ništa, te se u ovom smislu postavlja… …
-
Politički nemušto o devedesetim
Nastavi: Politički nemušto o devedesetimRoman je formalno fragmentaran i nehronološki. Fragmentima sopstvenog traumatičnog fizičkog i duhovnog sazrevanja pripovedač u početku nastoji da dočara beznadežnu atmosferu ratnih devedesetih i način na koji takva stvarnost i okruženje utiču na mladog čoveka u formativnom životnom razdoblju. Međutim, ono što je u poetici Stankovićevog romana suštinski problematično jeste… …
-
Ludilo kao otpor gluposti rata
Nastavi: Ludilo kao otpor gluposti rataPresudno za uspelost romana jeste njegovo funkcionisanje na više različitih nivoa pripovedanja. Atanackovićev roman je istovremeno alegorija, fantazmagorija i politička satira. On jeste suštinski politički i savremen, jasne su autorove aluzije na sadašnji trenutak, specifično vreme i mesto, ali je jednako jasno insistiranje na nepromenjivosti krutog i represivnog sistema kome… …
-
Ratovi, žrtve, nacizam, migracije – između dokumenta i fikcije
Nastavi: Ratovi, žrtve, nacizam, migracije – između dokumenta i fikcije[…] primerom najveće obmane nacističkog režima – subverzivni čin Hansa Balina, fotografa koji je na Gebelsovu kampanju za izbor savršene arijevske bebe poslao fotografiju Hesi Levinson, devojčice jevrejskog porekla, koja je na konkursu pobedila. Ovaj čin Hansa Balina u tekstu je motivisan željom za osvetom zbog prethodnog upada SS oficira… …
-
Postjugoslovenska žal za mlados’
Nastavi: Postjugoslovenska žal za mlados’Generacija pisaca kojoj pisac pripada utemeljila je postjugoslovensku žal za mlados’ kao primarni oblik obraćanja publici. Sama po sebi, ta jugonostalgija nije loša, ali kako se već godinama koristi na isti način, postala je šablon i autori koji se odluče da je aktuelizuju u svojim delima, nikako ne pronalaze način… …
-
Brak: nesloboda za ženu
Nastavi: Brak: nesloboda za ženuPriča Supa najubedljivije komunicira sa čitateljkom, podsećajući na potrebu za solidarnošću i razumevanjem, potrebu za iskrenošću, praštanjem i prihvatanjem žena od strane drugih žena, a sve to kroz osvešćivanje o represivnom i licemernom u društvu koje afirmiše patrijarhalnu instituciju braka, upravo onakvu kakva je u ovim pričama opisana. Rumena Bužarovska… …