Tekstovi
-
Snežana, kajsije i zaboravljena ogledala
Nastavi: Snežana, kajsije i zaboravljena ogledalaOvu knjigu čini trinaest eseja-crtica tematski toliko raznovrsnih da bi na pitanje o čemu se u njoj govori, mogla na prvu da kažem – o svemu. Međutim, ono što knjigu čini izvanrednom jeste način na koji se različite teme i motivi međusobno prepliću Irena Jovanović Rebeka Solnit: Izdaleka blizu (Geopoetika… …
-
Migrantskim putevima
Nastavi: Migrantskim putevimaPriče su prikazane upravo iz ugla samih žrtava rata. I sam pisac je bio jedan od njih […] Realnost kakvu nam Blasim predstavlja je suprotna od one kakvu prikazuju mediji 21. veka, bez ulepšavanja… Lidija Stoisavljević Ludak sa Trga slobode je zbirka priča iračkog autora Hasana Blasima. Sa arapskog ju… …
-
Sudar apokalipse i svakodnevice
Nastavi: Sudar apokalipse i svakodneviceGospodinov je suveren u svom služenju rečima […] Za poetiku ovog pisca važan je beg od patetičnog i sentimentalnog, čijom bi prisutnošću stvarnost stvorena u tekstu izgubila jasnoću i britkost prikazivanja. Aleksa Nikolić Georgi Gospodinov: I sve postade mesec (Geopoetika, Beograd, 2016; s bugarskog prevela Marija-Joanna Stojadinović) Verovatno najcenjeniji savremeni… …
-
Verujete li u horoskop?
Nastavi: Verujete li u horoskop?Nasuprot kompleksnosti radnje, stil kojim je ova knjiga napisana prilično je jednostavan, što autorki ostavlja dovoljno prostora da jasno predstavi svakog junaka, dajući nam na uvid njegovu svest Vukoman Stranjančević Da li verujete u horoskop? Ako biste ovo pitanje postavili autorki Bukerom nagradjenog romana Videla, Elenor Katon, rekla bi vam… …
-
Možemo li biti oboje?
Nastavi: Možemo li biti oboje?Ali Smit u svom romanu na više nivoa objašnjava kako je moguće biti oboje: muško i žensko, biti u isto vreme ja iz prošlosti i ja iz sadašnjosti Marta Živanović Pitanjima identiteta, različitosti, borbe za samoočuvanjem pred nesavršenošću sveta bavi se škotska spisateljica Ali Smit u svom romanu Kako biti… …
-
Intervju: Adriana Zaharijević
Nastavi: Intervju: Adriana ZaharijevićIščitavajući arhive, sve vreme su mi na pameti bile dve povezane misli. Kako je moguće da onda kada je toliki broj ljudi delio sudbinu „ne-pojedinaca“, po različitim, ali svejedno isključujućim osnovama, nije došlo do promene modela, promene značenja reči pojedinac/građanin? Kako se nešto „većinsko“ nije nametnulo kao norma? Zbog čega… …